|
|
| |
|
| |
IZLETI I AKTIVNOSTI (FULFINUM,
BISERUJKA, DOBRINJ)
|
| |
|
|
| |
| Fulfinum kraj
Omišlja |
|
| |
|
|
Antički grad i ranokršćanski kompleks u uvali
Sepen kod Omišlja.
U uvali Sepen na otoku Krku kod Omišlja, nastao
je u prvom stoljeću poslije Krista novoplanirani,
antički rimski grad Fulfinum za potrebe veterana
careva Flavijevaca. Municipium Flavium Fulfinum
realiziran je prema tada uhodanoj urbanističkoj
šemi: na ravnom prostoru u pravokutnoj mreži
komunikacija. Maritimno pogodna uvala omogućila
je izgradnju dobro zaštićene luke, a plodno
polje s obiljem vode podlogu sudjelovanju grada
u životu klasične antike. Grad je posjedovao
sve osnovne pretpostavke ovakvom načinu života;
forum s kapitolijem i gradskom bazilikom, lučke
instalacije s trgovačkim kvartom uz more, terme,
prigradske komunikacije s grobljima i dvije
faze vodovoda. Tijekom rasapa antičke civilizacije
Fulfinum je vjerojatno bio jedna od prvih žrtava;
zamišljen kao grad vrhunskih civilizacijskih
dosega, otvoren i nježan, osjetljiv na najmanje
udare u standard urbanog života koje donosi
nesigurnost kasne antike, dočekao je njen zaton
zajedno sa svojim civilizacijskim tvorcem. Ipak,
kao i nastanak tako i nestanak nekog grada,
koji kao i ljudi imaju svoje sudbine, nije ostao
bez onih odraza koji se očituju u metamorfozi
duha i forme; život je nastavljen u novom osmišljavanju
krhotina. Na periferiji antičkog grada, nastao
je u V. st. impozantan ranokršćanski kompleks
(Mirine), koji se povezuje s benediktinskom
opatijom sv. Nikole.
|
| |
|
|
|
| |
|
|
Postojanje ove špilje poznato je kod Rudina ili
iznad Slivanjske uvale već preko stotinu godina,
kada je njezina unutrašnjost (s tadašnjim ulazom
u obliku jame!) skrivala i budila interes za nepoznate
tajne i ljepotu svojih kalcitnih ukrasa.
Od priče, da je u njoj skriveno blago jednog krijumčara,
pa do prvih ulazaka zainteresiranih posjetitelja,
postepeno su uređivani njezini prolazi i ljudi
su se sve slobodnije kretali. Osvjetljivanjem
špilje znatno je porastao interes za postojeće
bogatstvo podzemne galerije brojnih stalaktita,
stalagmita i kalcitnih stupova. Svojom dužinom
od oko 110 m i veličinom svog podzemnog prostora
špiljska unutrašnjost zaista oduševljava svojom
ljepotom i zanimljivošću izloženih oblika.
Temperatura u špilji je u toku čitave godine od
10 do 13 oC, a povremeno procjeđivanje, kapanje
sa stropa ili vlaženje u podzemlju je samo iza
kišnih razdoblja. Uređenim i sigurnim stazama
prolaz kroz špilju dostupan je svima - od djece
do starijih osoba. Zanimljivosti kulturnih i prirodnih
vrijednosti otoka Krka ovom su špiljom dobile
još jedan vrijedan detalj, koji se uklapa u druge
sadržaje i ponude, te osigurava kako gostima otoka
Krka, tako i gostima crikveničke rivijere mogućnosti
posjeta i obilaska.
|
| |
|
| Dobrinj |
|
| |
|
|
Dobrinj je bio jedan od frankopanskih kaštela
te je zato imao specifičan urbanistički
izgled; svaki je kaštel imao svoje obrambene
zidine a tu su funkciju u Dobrinju imale
kuće, građene zbijene jedna do druge. Takav
je izgled velikim dijelom sačuvao tzv. "Dolinji
Grad",
tj. stariji dio Dobrinja.
Crkva svetoga Stjepana, koja se spominje još u
Dragoslavovoj listini, jedan je od najstarijih
religijsko-kulturnih spomenika Dobrinjštine. Uz
nju, u Dobrinju je trenutno još jedna crkva, posvećena
Svetome Trojstvu ali kako se u njoj nalazi i kip
svetog Antuna Padovanskog, mještani je zovu i
"crikva svetoga Antona". U ovoj se crkvi
nalazi zanimljiva oltarna slika s prikazom pakla,
čistilišta i raja. Posljednjih nekoliko godina
crkva je pretvorena u izložbeno - galerijski prostor,
naročito tijekom ljetnih mjeseci.
U Dobrinju je nekad postojalo
puno više crkava, među njima i crkva svetog
Ambroza, najvjerojatnije između crkve - galerije
i današnjeg župnog stana. Uz tu je crkvu bilo
i groblje i to na mjestu današnjeg parka, "jardina".
|
| |
|
|
|
| |
|
|
|